Većina partija, učesnica lokalnih izbora u Odžacima, prijavile minimalne troškove izbornih kampanja. Agencija za borbu protiv korupcije najavila provere. Većina partija koje su učestvovale na nedavnim lokalnim izborima u Odžacima, tvrde da na kampanje nisu potrošile ni dinara. Iako se godinama nezvanično prtiča kako se čak i na lokalu za što bolju promociju partije troše milioni, u svojim izveštajima Agenciji za borbu protiv korupcije nula prihoda i rashoda naveli su naprednjaci, G17, DSS i radikali.
U Kraljevu se raspala vladajuća koalicija koju čine DS, G17, SPS i SPO. Šest odbornika Pokreta za Kraljevo napustili su vladajuću koaliciju u ovom gradu zbog neslaganja sa koalicinom partnerima, Demokratskom strankom, G17 plus, Socijalističkom partijom Srbije i Srpskim pokretom obnove.
Belgijski državni sekretar Melkior Vatle poručio je vlastima u Preševu i Bujanovcu da građani s juga Srbije ne mogu dobiti azil iz ekonomskih razloga. Belgijski državni sekretar za pitanja emigracije i azila Melkior Vatle je sa zvaničnikom Evropske komisije Žanom Lujem de Brauerom i ambasadorkom Belgije u Srbiji Deniz de Hauvere posetio Bujanovac, gde je s predstavnicima Albanaca iz Bujanovca i Preševa razgovarao o problemu povećanog broja zahteva za azil građana s juga Srbije u Belgiji.
Odbor Agencije za borbu protiv korupcije usvojio načelni pravni stav po kome odbornici mogu istovremeno da budu i poslanici u skupštinama Srbije ili Vojvodine. Odbornici će moći da obavljaju i drugu javnu funkciju, ukoliko između nje i odborničke ne postoji odnos zavisnosti. Agencija je objavila da su članovi Odbora i direktorka na sednici 8. marta "razgovarali o primeni propisa i merila na osnovu kojih bi se davala saglasnost za obavljanje druge javne funkcije, odnosno drugog posla ili druge delatnosti".
U Specijalnom sudu počelo je suđenje grupi sa bivšim gradonačelnikom Zrenjanina Goranom Kneževićem na čelu. Prvooptuženi negirao krivicu. Bivši gradonačelnik Zrenjanina Goran Knežević, koji je optužen kao vođa grupe koja je oštetila budžet za 150 miliona dinara, negirao je krivicu i rekao da je optužen zato što je bio "ispred svog vremena".
Evropski komesar za proširenje Štefan File 17. i 18. marta u Beogradu razgovaraće s najvišim srpskim zvaničnicima o pospešenju procesa pridruživanja Srbije EU. File će s čelnicima vlasti u Beogradu razmeniti i mišljenje o izgledima da se do polovine godine pokrene ratifikacija Sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji EU-Srbija, što bi omogućilo da Srbija dobije status kandidata za članstvo u EU, rekli su agenciji Beta izvori Evropske komisije u Briselu.
Estonski šef diplomatije Urmas Paet ocenio je u razgovoru sa srpskim kolegom Vukom Jeremićem u Talinu, da Srbija postiže dobre rezultate na putu ka EU. "Estonija podržava politiku otvorenih vrata EU kako bi države koje dele zajedničke vrednosti i principe sa našim zemljama članicama mogle da budu uključene u Uniju", rekao je Paet, navodi se u saopštenju estonskog ministarstva.
52 organizacije civilnog društva zatražile su od ministra za ljudska i manjinska prava Svetozara Čiplića da podnese ostavku. Organizacija za lezbijska prava "Labris" saopštila je da se od ministra traži da hitno i bez odlaganja podnese ostavku zbog "opstrukcija i nepoznavanja zakona i elementarnog nepoznavanja ljudskih prava". Nevladine organizacije su pozvale Vladu Srbije da predloži parlamentu razrešenje ministra Čiplića u slučaju da on odbije da se povuče sa te funkcije.
Predsednik DSS-a Srbije Vojislav Koštunica kaže da Srbija na putu ka EU ne sme da zanemaruje svoje interese i popušta pred pritiscima u vezi sa Kosovom. Koštunica je, u izjavi dostavljenoj medijima, istakao da nijedna država do sada nije imala politiku da EU nema alternativu, već da je svaka polazila od svojih državnih i nacionalnih interesa i na taj način je pregovarala o svom mestu u EU.
Skupština Srbije počela je načelnu raspravu o Predlogu zakona o amnestiji, nakon što su poslanici iskoristili vreme za postavljanje pitanja. Ministarka pravde Snežana Malović izjavila je da je opravdano amnestirati one koji nisu regulisali vojnu obavezu pošto novi propisi predviđaju profesionalizaciju Vojske Srbije. Obrazlažući Predlog zakona o amnestiji, Malovićeva je rekla da se za krivična dela za koja se predlaže amnestija vodi oko 5.000 postupaka, uglavnom protiv građana Srbije koji žive u inostranstvu.